Opći ciljevi Doktorskog studija Građevinarstvo su obrazovanje i razvoj istraživača za kojima postoji društvena potreba i koji će biti sposobni za provođenje samostalnog istraživačkog rada na razini međunarodno prihvaćenih standarda kvalitete, za aktivan doprinos razvoju humanog i održivog društva te za prijenos usvojenog znanja budućim generacijama studenata unutar znanstvenih polja građevinarstva i temeljnih tehničkih znanosti. Doktorski studij Građevinarstvo obrazuje stručnjake koji svojom ekspertizom mogu doprinijeti ubrzanom prijenosu znanstveno utemeljenih tehnoloških rješenja u inženjersku praksu i razvoju novih inovativnih tehnologija.
Studij nudi fleksibilnost u kreiranju studijskih obveza i time njeguje različitost studentskih iskustava i pristupa. Dio studijskih obaveza ispunjava se za vrijeme boravka na znanstvenim institucijama izvan sastava Sveučilišta. Studij uz kvalitetno mentorsko vođenje nudi strukturiranu izobrazbu kroz obvezne predmete koji pružaju znanstvenu podlogu, ali i bavljenje međunarodno konkurentnim istraživačkim radom kroz izborne kolegije i istraživanja provedena na izradi disertacije. Studenti imaju mogućnost razvijati vještine prijenosa znanja, kao i druge prenosive vještine kroz uključivanje u znanstvenoistraživačke projekte, seminare, sudjelovanje na međunarodnim i domaćim skupovima, javne obrane svog rada, organizaciju događanja i druge aktivnosti.
Osnovne informacije
- naziv studijskog programa: Doktorski studij Građevinarstvo
- nositelj studijskog programa: Sveučilište u Rijeci, Građevinski fakultet
- izvoditelj studijskog programa: Sveučilište u Rijeci, Građevinski fakultet
- trajanje/ECTS bodovi: Šest semestara/180 ECTS bodova
- broj upisnih mjesta: 15
Uvjeti upisa
- završen sveučilišni diplomski studij na nekom od građevinskih ili srodnih (tehničkih ili prirodoslovnih) fakulteta na kojem je kandidat postigao 300 ECTS bodova uključujući i prijediplomski ciklus
- završen sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij u iznosu 300 ECTS bodova na nekom od građevinskih ili srodnih (tehničkih ili prirodoslovnih) fakulteta
- završen sveučilišni specijalistički studij na nekom od građevinskih ili srodnih (tehničkih ili prirodoslovnih) fakulteta
- prosječna ocjena potrebna za upis mora biti najmanje 3.0
Dinamika / datumi upisa
Listopad svake godine
Iznos školarine i način plaćanja
Prilikom upisa prvog semestra studenti plaćaju upisninu od 50,43 EUR, a prilikom upisa svakog sljedećeg semestra upisninu od 39,82 EUR. Školarina koja se plaća prilikom upisa novog semestra iznosi 1.327,23 EUR.
Izravni kontakti
Voditeljica doktorskog studija:
izv. prof. dr. sc. Sanja Dugonjić Jovančević
Mrežne stranice studija:
https://gradri.uniri.hr/studiranje/poslijediplomski-sveucilisni-studij/
Tajnica doktorskog studija i kontakt u Studentskoj referadi:
Nilda Zelenika, oec.
Naši doktorandi
| Godina stjecanja doktorata | Ime i prezime doktoranda / Poslodavac | Tema doktorskog rada |
|---|---|---|
| 2022. | Marin Grbac / Građevinski fakultet u Rijeci | Tročvorni konačni elementi ravnih ljuski temeljeni na kubnoj vezanoj interpolaciji i metodi usvojenih deformacija |
| 2022. | Dalibor Udovič / Monterra d.o.o. | Identifikacija rizika od odrona u karbonatnim stijenskim masama na prometnicama u Republici Hrvatskoj |
| 2022. | Marijana Cuculić / Građevinski fakultet u Rijeci | Određivanje toplinskih parametara asfaltnih kolničkih konstrukcija inverznim postupkom |
| 2022. | Anton Bogdanić / Građevinski fakultet u Rijeci, Hilti | Sidreni kanali u spregnutim betonskim pločama: eksperimentalno i numeričko istraživanje |
| 2019. | Josip Peranić / Građevinski fakultet u Rijeci | Značaj nesaturirane zone goetehničkog presjeka za pojavu klizišta u naslagama fliša |
Istraživačka pitanja / hipoteze obrađivane u obranjenim doktorskim radovima
| Istraživačka pitanja / hipoteze | Ime i prezime doktoranda |
|---|---|
| Kako postojeću metodologiju procjene hazarda od odrona prilagoditi hrvatskom kršu? Je li opravdano mjere zaštite pokosa uključiti u procjenu hazarda i rizika od odrona? | Dalibor Udovič |
| Kako proračunati ponašanje sidrenih kanala u spregnutim betonskim pločama s valovitim trapeznim limovima i udubljenja u betonskoj ploči koja služe za povezivanje ovješenih fasada, koji su opterećeni vlačnim i posmičnim opterećenjima? | Anton Bogdanić |
| Je li nelinearni koeficijent konvektivnog prijenosa topline, koji je ovisan o vremenu i temperaturnoj razlici kolnika i okolnog zraka, neophodan za izračun distribucije temperature u kolničkim konstrukcijama? | Marijana Cuculić |
| Ima li utjecaja i koji je značaj nezasićene površinske zone kosina formiranih u naslagama fliša, sa svojim specifičnim hidromehaničkim karakteristikama u smislu retencijskog kapaciteta i niske propusnosti, na stanje stabilnosti i reaktivaciju dubokih klizišta tijekom intenzivnih oborina? | Josip Peranić |
| Je li potrebno modificirati izraz za izračun koeficijenta restitucije, koji definira odnos između brzine rotacije neposredno prije i neposredno nakon sudara blokova, kako bi se bolje numerički opisalo dinamičko ponašanje blokovskih sustava? | Nina Čeh |
| Kako matematički opisati tečenje i interakciju slane i slatke vode u izrazito uslojenim priobalnim rijekama? | Nino Krvavica |