Informacijsko-komunikacijska tehnologija jedan je od temeljnih stupova razvoja i inovacija u raznim aspektima gospodarstva i društva. Informatika je pritom interdisciplinarno povezana s raznim područjima znanosti i dugoročno predstavlja jedno od najperspektivnijih i najbrže rastućih gospodarskih segmenata.
Doktorski studij Informatika pokrenut je zbog izražene potrebe za obrazovanim stručnjacima na najvišoj razini koji mogu kreativno odgovoriti na sve izazove razvoja informacijsko-komunikacijske tehnologije uvažavajući najnovije znanstvene spoznaje. Naposljetku, informatika, sa svojom multidisciplinarnom povezanošću s drugim znanstvenim područjima osigurava i odgovarajuća znanstvena rješenja s ciljem povećanja učinkovitost, racionalnosti i sigurnosti na području primjene informacijske tehnologije za dobrobit društvenog razvoja. Stoga, Doktorski studij Informatika studente uvodi u znanstvenoistraživački rad i daje podlogu za razvoj novih metoda i tehnika za rješavanje stvarnih problema te usvajanje znanja koja doprinose napretku i dobrobiti društva u cjelini. Od akademske godine 2022./2023. izvodi se osuvremenjen program Doktorskog studija Informatika koji je usko povezan s istraživačkim programima laboratorija na Fakultetu. Također, ustrojen je Međunarodni savjet Doktorskog studija Informatika čime se osigurava međunarodna prepoznatljivost, kontinuirana mogućnost praćenja kvalitete istraživačkog rada doktorskih studenata i mentora od međunarodno priznatih znanstvenika.
Odlična suradnja na studiju ostvarena je s doktorandima iz gospodarstva i neakademskog sektora, koji istražuju izazove iz vlastitih poslovnih domena i daju priliku za primjenu kompetencija i proširivanje znanja na problemskim zadacima iz različitih područja primjene i da na krilima transfera znanja zajedno rastemo, razvijamo se i osnažujemo. Vjerujemo da će potencijalni studenti prepoznati naše vrijednosti te se odlučiti na upis doktorskog studija na Fakultetu informatike i digitalnih tehnologija i na Sveučilištu u Rijeci.
Osnovne informacije
- naziv studijskog programa: Doktorski studij Informatika
- nositelj studijskog programa: Fakultet informatike i digitalnih tehnologija
- izvoditelj studijskog programa: Fakultet informatike i digitalnih tehnologija
- trajanje / ECTS bodovi: 6 semestara / 180 ECTS bodova
- broj upisnih mjesta: 10
Uvjeti upisa
- završen sveučilišni diplomski studij informatike, računarstva, matematike, fizike, politehnike
- drugi srodni studij iz područja tehničkih, društvenih ili prirodnih znanosti (uz uvjet da je kandidat postigao 300 ECTS bodova uključujući i prijediplomsku razinu)
- sveučilišni dodiplomski studij koji se temelji na srodnom studijskom programu iz područja tehničkih, društvenih ili prirodnih znanosti započetom prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03.)
- akademski stupanj magistra znanosti iz odgovarajućih polja znanstvenog područja društvenih, tehničkih ili prirodnih znanosti
Dinamika / datumi upisa
Natječaj za upis se otvara u lipnju, rok za prijavu je početkom listopada, upis krajem listopada
Iznos školarine i način plaćanja
6.905,00 EUR (moguće platiti u 6 rata: studenti u redovitom statusu – dvije rate godišnje, studenti u izvanrednom statusu – jedna rata godišnje)
Izravni kontakti
Voditeljica doktorskog studija Informatika:
prof. dr. sc. Ana Meštrović
Mrežne stranice studija
https://inf.uniri.hr/studiji/doktorski-studij
Kontakt:
email: doktorski@inf.uniri.hr
telefon: 051/584-771
Naši doktorandi
| Godina stjecanja doktorata | Ime i prezime doktoranda / Poslodavac | Tema doktorskog rada |
|---|---|---|
| 2021. | Dr. sc. Mate Krišto / Ministarstvo unutarnjih poslova RH | Detekcija i raspoznavanje osoba u otežanim vremenskim uvjetima primjenom infracrvene termovizije |
| 2020. | Dr. sc. Petar Jurić / Primorsko-goranska županija | Model sustava za mobilno učenje temeljeno na dubinskoj analizi tokova podataka |
| 2020. | Dr. sc. Maja Gligora Marković / Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci | Sustav za dinamičko generiranje objekata učenja kao potpora individualno personaliziranoj nastavi |
| 2019. | Dr. sc. Slobodan Beliga / Fakultet informatike i digitalnih tehnologija | Izlučivanje ključnih riječi iz teksta zasnovano na strukturnim svojstvima jezičnih kompleksnih mreža |
Istraživačka pitanja / hipoteze obrađivane u obranjenim doktorskim radovima
| Istraživačka pitanja / hipoteze | Ime i prezime doktoranda |
|---|---|
| H1. Primjena infracrvenih termovizijskih sustava omogućava povećanu zaštitu i sigurnost štićenih prostora H2. Korištenje infracrvene termovizije omogućava pouzdanu detekciju i raspoznavanje osoba u otežanim vremenskim uvjetima H3. Funkcije se mogu dostići u realnom vremenu, te time omogućavaju smanjenu potrebu za neprekinutim ljudskim nadzorom | Dr. sc. Mate Krišto |
| H1. Izlučivanje ključnih riječi iz teksta može se uspješno izvršiti korištenjem informacija o strukturi složenih mreža jezika. H2. Selektivnost je nova mjera na razini čvora u mreži koja je prikladna za zadatak izlučivanja ključnih riječi. H3. Moguće je poboljšati predloženu metodu izlučivanja ključnih riječi za određeni zadatak, prirodni jezik ili domenu modificiranjem selektivnosti s poopćenom mjerom selektivnosti. H4. Predložena metoda za izlučivanje ključnih riječi prenosiva je na različite prirodne jezike i različite domene. | Dr. sc. Slobodan Beliga |
| H1. Razvijena metoda procjene razine u kojoj objekt učenja zadovoljava kriterije prilagodbe (kognitivni stil, stil učenja, ciljevi učenja) omogućuje pouzdanu procjenu vrijednosti objekata učenja prema utvrđenim kriterijima prilagodbe. H2. Korisnici sustava za dinamičko generiranje objekata učenja u kojem se kao metoda odlučivanja o primjeni kriterija prilagodbe koristi odabrana metoda višekriterijskog odlučivanja ostvariti će bolju usvojenost znanja od korisnika koji nisu koristili taj sustav. | Dr. sc. Maja Gligora Marković |
| H1. Dubinska analiza tokova podataka može se koristiti za detekciju darovitih učenika za matematiku u sustavima za mobilno učenje koji se temelje na upotrebi obrazovnih računalnih igara koje sadrže problemske zadatke s predzadanim vrijednostima. H2. Upotreba dodatnih motivacijskih elemenata u obrazovnim računalnim igrama koje su namijenjene za učenje matematike djeluje na učestalost njihovog korištenja. H4. Učenici koji su daroviti za matematiku na društvenoj mreži za učenje matematike postavljaju poruke različitog tipa sadržaja u odnosu na ostale učenike. H5. Učenici koji su aktivniji na društvenoj mreži za učenje matematike ujedno su učenici koji postižu bolje rezultate u obrazovnoj računalnoj igri. | Dr. sc. Petar Jurić |