Ovaj doktorski studij zajednički je studij u čijem izvođenju sudjeluju matematičari sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Zagrebu. Zbog toga studenti ovog doktorskog studija imaju puno veći izbor kod biranja grane znanstvenog istraživanja, mentora i kolegija na studiju nego da studij organizira samo jedno sveučilište.Budući da u Hrvatskoj, a također i izvan Hrvatske, nedostaju matematičari, velika je potreba za doktorskim studijem matematike. Matematika je temeljna znanost, ali je i u bazi najnovijih znanstvenih smjerova kao što je umjetna inteligencija te je neophodna za njihov daljnji razvoj. Osobe koje završe ovaj studij zapošljavaju se na sveučilištima u Hrvatskoj i inozemstvu, a sve je veći broj doktora matematike koji se zapošljavaju u gospodarstvu.
Osnovne informacije
- naziv studijskog programa: Združeni doktorski studij matematike
- nositelj studijskog programa: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovnomatematički fakultet (matematički odsjek)
- izvoditelji studijskog programa: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zagrebu
- trajanje / ECTS bodovi: Studij traje tri godine i njegovim se završetkom stječe 180 ECTS bodova broj upisnih mjesta određuje se posebnom odlukom za svaku akademsku godinu.
Uvjeti upisa
Na studij se mogu upisati pristupnici koji su završili sveučilišni (do)diplomski studiji matematike ili drugi odgovarajući sveučilišni (do)diplomski studij, s prosjekom ocjena najmanje 3,50. Pravo na upis mogu ostvariti i pristupnici s prosjekom ocjena manjim od 3,5, ali ne manjim od 3,0 i to na temelju obrazložene i dokumentirane zamolbe, kojoj je potrebno priložiti dva pisma preporuke. Pravo upisa mogu ostvariti i pristupnici sa završenim poslijediplomskim studijem i stečenim magisterijem znanosti iz odgovarajuće struke.
Dinamika / datumi upisa
Natječaj za upis raspisuje se u srpnju i otvoren je tri mjeseca.
Iznos školarine i način plaćanja
Školarina je 2.654,46 EUR godišnje. Studenti su dužni dokaz o izvršenoj uplati troškova studija predočiti prilikom upisa u akademsku godinu, a sve na način i u skladu s posebnim ugovorom. Student može biti oslobođen plaćanja dijela ili cijelog iznosa troškova doktorskog studija na način i pod uvjetima utvrđenim posebnom odlukom Fakultetskog vijeća PMF-a.
Izravni kontakti
Mrežne stranice studija:
https://www.pmf.unizg.hr/math/studiji/poslijediplomski
Naši doktorandi
| Godina stjecanja doktorata | Ime i prezime doktoranda / Poslodavac | Tema doktorskog rada |
|---|---|---|
| 2023. | Matea Zubović/ Sveučilište u Rijeci, Fakultet za matematiku | Konstrukcije usmjerenih regularnih grafova iz grupa |
| 2022. | Tin Zrinski / Sveučilište u Rijeci, Fakultet za matematiku | Konstruiranje blokovnih dizajna i jako regularnih grafova s pretpostavljenom grupom automorfizama korištenjem genetskih algoritama |
| 2022. | Matteo Mravić / Sveučilište u Rijeci, Fakultet za matematiku | Algoritam konstrukcije ekstremalnih i skoro ekstremalnih Z4 kodova |
| 2021. | Ivona Traunkar / Sveučilište u Rijeci, Fakultet za matematiku | Samoortogonalni i LCD kodovi konstruirani iz slabo samoortogonalnih dizajna |
| 2020. | Ana Grbac / Sveučilište u Rijeci, Fakultet za matematiku | Samodualni i LCD kodovi iz asocijacijskih shema s dvije klase |
| 2019. | Sara Ban / Sveučilište u Rijeci, Fakultet za matematiku | Konstrukcija ekstremalnih Z4-kodova tipa II |
Istraživačka pitanja / hipoteze obrađivane u obranjenim doktorskim radovima
| Istraživačka pitanja / hipoteze | Ime i prezime doktoranda |
|---|---|
| Mogu li se efikasno koristiti genetski algoritmi za konstrukciju kombinatoričkih dizajna s pretpostavljenom grupom automorfizama? | Tin Zrinski |
| Je li moguće poboljšati postojeće algoritme za konstrukciju ekstremalnih i skoro ekstremalnih Z4-kodova i upotrebom tih algoritama konstruirati nove ekstremalnie i skoro ekstremalne Z4-kodove? | Matteo Mravić |
| Kako se iz slabo samoortogonalnih dizajna mogu konstruirati samoortogonalni i LCD kodovi? | Ivona Traunkar |
| Kako se mogu konstruirati samodualni i LCD kodovi iz asocijacijskih shema s dvije klase? | Ana Grbac |
| Je li moguće modifikacijom postojećih algoritama konstruirati nove Z4-kodove tipa II? | Sara Ban |