Tržište rada za kadrove u humanističkom području uglavnom je vezano uz javni sektor. U području visokoga školstva i znanosti kroatistika, kao područje koje proučava nacionalni jezik, ostvaruje mogućnosti zapošljavanja na sveučilištima, znanstvenim institutima, ali i na veleučilištima, kulturnim institucijama, lokalnoj samoupravi i sl. Suvremena ispitivanja identiteta usko su vezana uz jezik, posebno uz povijest nacionalnoga jezika i terenske dijalektne ostvaraje, što otvara nova područja zapošljavanja doktoranada. Profili naših mladih stručnjaka traženi su i u različitim ustanovama i interpretativnim centrima koji skrbe o očuvanju kulturne baštine. Naime, sadržaj i ishodi ovoga studija pripadaju znanstvenim poljima i granama koje je Nacionalno vijeće za znanost ocijenilo kao nacionalno prioritetne i strateški važne za državu Hrvatsku, a pripada i širem programu UNESCO-a za zaštitu malih jezika. Povezanost s lokalnom zajednicom ostvaruje se kroz različite oblike suradnje u provedbi radionica, terenskih dijalektoloških istraživanja, stručnih izleta te ostalih aktivnosti koje uključuju djelatnosti lokalnih subjekata: od udrugā (katedre Čakavskog sabora, različite udruge koje se bave očuvanjem zavičajne baštine) do interpretativnih centara u kojima je moguće ostvariti praktični dio nastave.
Specifičnost ovoga studijskog programa vidljiva je u dvama specijaliziranim modulima (povijest jezika i dijalektologija) čime polaznici, uz opće lingvističko obrazovanje, stječu precizno profilirane kompetencije u proučavanju dijakronijskih sastavnica hrvatskoga jezika te suvremene slike hrvatskih organskih idioma, a potom i u njihovu očuvanju, promociji i popularizaciji. Stoga je njegova rana usmjerenost prednost u odnosu na ostale doktorske studije filološkoga i kulturološkoga karaktera koji nude opće smjerove, a definiranje doktoranda u određenomu području počinje se razvijati tek pisanjem doktorske disertacije.
Osnovne informacije
- naziv studijskog programa: Doktorski studij Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika
- nositelj studijskog programa: Filozofski fakultet u Rijeci
- izvoditelj studijskog programa: Filozofski fakultet u Rijeci, Suradna institucija: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb
- trajanje / ECTS bodovi: 6 semestara za studente u punom radnom vremenu, 10 semestara za studente u dijelu radnoga vremena / 180 ECTS bodova
- broj upisnih mjesta: 12
Uvjeti upisa
Odgovarajući sveučilišni diplomski ili dodiplomski studij ili akademski stupanj magistra znanosti iz znanstvenog područja humanističkih znanosti (studij kroatistike) i ostalih srodnih filoloških grana. Upis na doktorski studij Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika provodi se na temelju javnoga natječaja koji raspisuje Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta u Rijeci, u pravilu šest mjeseci prije početka nastave. Pravo prijave imaju državljani Republike Hrvatske, a pod istim uvjetima i strani državljani.
Preduvjet za upis na doktorski studij Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika završen je sveučilišni diplomski studij iz područja jezikoslovlja s ukupno postignutih 300 ECTS bodova. Na doktorski studij Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika mogu se upisati diplomanti kroatističkoga studija (magistri hrvatskoga jezika i književnosti, magistri edukacije hrvatskoga jezika i književnosti, odnosno profesori hrvatskoga jezika i književnosti koji su završili studij prema studijskim programima prije reforme studija prema Bolonjskoj deklaraciji) te diplomanti općelingvističkih, klasičnofiloloških i neofiloloških studija.
Pravo na upis imaju i pristupnici u zvanju magistra humanističkih znanosti, koje su stekli na osnovi studijskih programa započetih prije reforme visokoškolskoga obrazovanja 2005. godine. Takvo zvanje upisanim pristupnicima omogućava početak studija s već stečenih 40 do 60 ECTS bodova, što će konkretno za svakoga pristupnika odrediti Povjerenstvo za doktorski studij, vodeći računa o ravnoteži u postavljanju preduvjeta i priznavanju kredita ostvarenih u poslijediplomskim magistarskim studijima. Utvrdi li Povjerenstvo za doktorski studij za pojedine pristupnike potrebu stjecanja dodatnih znanja iz područja jezikoslovlja, organizirat će se razlikovni program. Troškove razlikovnoga programa snose sami pristupnici, što utvrđuje Povjerenstvo za doktorski studij za svakoga pristupnika ponaosob.
Dinamika / datumi upisa
Svake dvije do tri godine
Iznos školarine i način plaćanja
4 778 EUR podijeljeno u semestralne rate
Izravni kontakti
Voditeljica Doktorskog studija:
akademkinja Silvana Vranić
Kontakti PDS referade:
Nara Jurčić
nara@ffri.uniri.hr
tel: 265 – 882
Mrežne stranice studija:
https://pdhj.ffri.uniri.hr
https://ffri.uniri.hr/studiranje/studijski-programi/doktorski-studiji/doktorski-studij-povijest-i-dijalektologija-hrvatskoga-jezika/
Naši doktorandi
| Godina stjecanja doktorata | Ime i prezime doktoranda / Poslodavac | Tema doktorskog rada |
|---|---|---|
| 2015. | Mirjana Crnić Novosel | Štokavski ikavski govori u Gorskom kotaru |
| 2018. | Joža Horvat / Filozofski fakultet u Zagrebu | Toponimija ludbreške Podravine |
| 2018. | Jozo Vela / Staroslavenski institut u Zagrebu | Sintaksa infinitiva i skupina u hrvatskome crkvenoslavenskome jeziku |
| 2022. | Pavao Krmpotić / Filozofski fakultet u Zagrebu | Povijesna tvorba prezentske osnove u praslavenskome jeziku. Indoeuropsko nasljeđe i razvoj |
| 2022. | Samanta Milotić Bančić / Filozofski fakultet u Puli | Jezične interferencije u Grškovićevu zborniku |
Istraživačka pitanja / hipoteze obrađivane u obranjenim doktorskim radovima
| Istraživačka pitanja / hipoteze | Ime i prezime doktoranda |
|---|---|
| Budući da hrvatska leksikografija dosad ne raspolaže specijalističkim toponomastičkim rječnikom, koje su najvažnije metode u leksikografskoj obradi toponimijske građe prikupljene terenskim istraživanjem i u kakvu su odnosu prema leksikografskoj obradi opće dijalektne građe? | Joža Horvat |
| Skupine sintaktičkih funkcija infinitiva u hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku | Jozo Vela |
| Povijesna tvorba prezentske osnove u praslavenskom jeziku: indoeuropsko nasljeđe i razvoj | Pavao Krmpotić |
| Analiza jezičnih interferencija u Grškovićevu zborniku u kontekstu mogućeg kajkavskog naslojavanja u glagoljskim zbornicima 16. stoljeća | Samanta Militić Bančić |
| Štokavski ikavski govori u Gorskome kotaru unutar štokavskoga zapadnoga (ikavskoga) dijalekta | Mirjana Crnić Novosel |