Posljednje desetljeće bilježi niz velikih obrazovnih reformi na svim razinama (predškolskog, osnovnoškolskog, srednjeg i visokog obrazovanja) našeg nacionalnog odgojno-obrazovanog sustava. Svaka reforma zahtjeva kompetentno prilagođavanje i razvijanje obrazovnog sustava prema zahtjevima za usklađivanjem hrvatskog sustava sa drugim nacionalnim sustavima u sklopu europskih/međunarodnih integracija. Svi značajniji reformski zahvati u obrazovni sustav (primjerice, uvođenje HNOSa, NOK-a, programa Državne mature, Bolonjskog procesa, provedbe PISA istraživanja, uvođenje programa Škola za život i ostalih najavljenih reformi i projekata) traže visokospecijalizirane profesionalce koji će voditi i usmjeravati rad odgojno obrazovnih institucija i praktičara u skladu s novim profesionalnim izazovima, a obrazovne politike moraju biti temeljene na podacima i visokostručnim analizama.
Imajući u vidu strateške prioritete razvoja RH i tendenciju uspostavljanja društva temeljenog na znanju, važno je naglasiti da su upravo spoznaje iz znanstvenog polja pedagogije temelj za realizaciju ključnih strateških područja i ciljeva. Radi se o složenom sektoru u kojem se istovremeno odvija niz raznovrsnih profesionalnih djelatnosti (primjerice, predškolsko, osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje; cjeloživotno obrazovanje i obrazovanje odraslih; odgoj i obrazovanje za različite kategorije učenika; odgoj u domovima i drugim odgojnim ustanovama; razvoj kadrova u poduzećima; promišljanje ključnih pitanja obrazovnih politika u uredima državne i lokalne uprave, školski menadžment i dr.). Svaki spomenuti dio sustava odgoja i obrazovanja zahtjeva poseban pristup za promišljanje, istraživanje i razvoj pedagoških djelatnosti. Iz bogate ponude istraživačkih područja, polaznici mogu izabrati i dubinski proučavati ono područje za koje razviju osobiti istraživački interes. Pri tom će pratiti temeljne i najsuvremenije spoznaje pedagoške znanosti i odabranog istraživačkog područja.
Tijekom studija osigurava se suradnja i komunikacija s ključnim institucijama/ organizacijama zaduženima ili zainteresiranima za sektor odgoja i obrazovanja. Predviđena je uska suradnja s odgojno-obrazovnim institucijama i organizacijama civilnog društva, osobito u kontekstu suradnje u izvođenju dijela nastavnoga, ali i znanstveno-istraživačkog procesa. Pri tome se misli na one institucije odnosno organizacije civilnoga društva koje se svojim djelovanjem dotiču djelatnosti odgoja i obrazovanja u širem smislu. Također valja spomenuti neophodnost suradnje s jedinicama lokalne te područne (regionalne) samouprave s kojima Odsjek za pedagogiju ima višegodišnju dobru suradnju.
Posebna pozornost usmjerena je na osnaživanje suradnje s Agencijom za odgoj i obrazovanje i uključivanje u sustav cjeloživotnog (poslijediplomskog) obrazovanja nastavnika i stručnih suradnika u osnovnim i srednjim školama (potpisan sporazum o suradnji između Agencije za odgoj i obrazovanje i Sveučilišta u Rijeci). Slične inicijative planiraju se poduzeti i s drugim relevantnim ustanovama/ organizacijama. Sudjelovanjem u radu na postojećim znanstveno-istraživačkim projektima i uključivanjem u rad aktualnih istraživačkih timova, polaznicima će se omogućiti stjecanje temeljnih kompetencija znanstveno-istraživačkog rada, ali i osposobiti ih za osmišljavanje vlastitih istraživačkih projekata i uspostavljanje komunikacije s istraživačima iz zemlje i inozemstva. Time će svaka nova generacija polaznika ovog poslijediplomskog doktorskog studija značajno unaprijediti sveučilišnu istraživačku zajednicu i ojačati istraživački potencijal sustava odgoja i obrazovanja.
Osnovne informacije
- naziv studijskog programa: Doktorski studij Pedagogija
- nositelj studijskog programa: Filozofski fakultet u Rijeci
- izvoditelj studijskog programa: Odsjek za pedagogiju
- trajanje / ECTS bodovi: 3 godine za studente u punom radnom vremenu, 6 godina za studente u dijelu radnog vremena; 180 ECTS bodova
- broj upisnih mjesta: 15
Uvjeti upisa
- završeni sveučilišni diplomski studiji iz polja pedagogije i drugih srodnih društvenih znanosti sa stečenih 300 ECTS bodova (180 ECTS bodova na prijediplomskom te 120 ECTS bodova na diplomskom studiju) ili četverogodišnji sveučilišni dodiplomski studiji istih polja upisani prije uvođenja novog sustava studiranja.
- stečen znanstveni stupanj magistara znanosti iz polja pedagogije i drugih srodnih društvenih znanosti.
- uspjeh na diplomskom odnosno dodiplomskom studiju (minimalno vrlo dobar, prosjek ocjena 3,5)
- poznavanje engleskog ili drugog svjetskog jezika (talijanski, njemački, francuski) na razini B2;
- motivacija za znanstveno-istraživački rad (usmeni razgovor s kandidatom, izrađen i predstavljen prednacrt istraživanja)
- preporuke barem dva sveučilišna profesora koji su upoznati s znanstvenim, nastavnim ili stručnim aspektom rada pristupnika.
Pod jednakim uvjetima prednost u rangiranju imat će pristupnici s obzirom na:
- objavljene znanstvene ili stručne radove iz polja pedagogije ili drugih obrazovnih područja
- radno iskustvo na znanstveno-istraživačkom projektu iz polja pedagogije ili drugih obrazovnih područja uz potvrdu voditelja projekta
Dinamika / datumi upisa
Svake druge akademske godine počevši od akademske godine 2015./2016., posljednja upisana generacija 2021./2022., upisi se provode u listopadu.
Iznos školarine i način plaćanja
1.194,51 EUR po semestru, plaća se 6 semestara studija
ukupni iznos 7.167,06 EUR
Izravni kontakti
Voditeljica studija:
prof. dr. sc. Bojana Ćulum Ilić
bojana.culum@ffri.uniri.hr
051265711
Tajnik studija:
Dorijan Žunić
dorijan.zunic@ffri.uniri.hr
051265708
Kontakt u Studentskoj službi:
Nara Jurčić
nara@ffri.uniri.hr
051265882
e-mail kontakt studija:
doktorski.pedagogija@ffri.hr
Mrežne stranice:
https://ffri.uniri.hr/studiranje/studijski-programi/doktorski-studiji/doktorski-studij-pedagogija/
Naši doktorandi
| Godina stjecanja doktorata | Ime i prezime doktoranda / Poslodavac | Tema doktorskog rada |
|---|---|---|
| 2020. | Bojana Vignjević Korotaj / Filozofski fakultet u Rijeci | Formiranje i razvoj profesionalnoga identiteta nastavnika stručno-teorijskih sadržaja u Republici Hrvatskoj |
| 2021. | Ivana Miočić / Filozofski fakultet u Rijeci | Obilježja profesionalne socijalizacije i njihov doprinos razvoju pozitivnog odnosa mladih znanstvenika |
| 2021. | Vlatka Družinec / Osnovna škola Ljudevit Gaj Krapina (ravnateljica) | Povezanost percipirane socijalnokomunikacijske komponente školske kulture i obrazaca ponašanja učenika |
| 2021. | Nena Vukelić / Filozofski fakultet u Rijeci | Prediktori razine namjere budućih nastavnika za implementaciju obrazovanja za održivi razvoj |
| 2022. | Valentina Martan / Sveučilište u Rijeci (studij Logopedije) | Kompetencije učitelja za poučavanje učenika s disleksijom |
Istraživačka pitanja / hipoteze obrađivane u obranjenim doktorskim radovima
| Istraživačka pitanja / hipoteze | Ime i prezime doktoranda |
|---|---|
| Na koji se način formira profesionalni identitet strukovnih nastavnika te koja su obilježja tog identiteta? | Bojana Vignjević Korotaj |
| Na koji se način stječu i razvijaju nastavničke kompetencije kod sveučilišnih nastavnika u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja? | Ivana Miočić |
| Jesu li budući nastavnici spremni na implementaciju obrazovanja za održivi razvoj u budućem radu? | Nena Vukelić |
| Koja su obilježja vođenja u hrvatskim osnovnim školama te doprinose li pretpostavke vođenja njihovu razvoju? | Iva Buchberger |
| Utvrditi povezanost percipirane socijalno-komunikacijske komponente školske kulture i obrazaca ponašanja učenika osnovne škole u interpersonalnim sukobima. | Vlatka Družinec |