Doktorski program nudi širok raspon zadovoljavanja potrebe usavršavanja stručnih kompetencija koje mogu odgovarati potrebama tržišta rada. Prije svega, postoje mogućnosti stjecanja visokih kompetencija za rad u akademskoj i znanstvenoj zajednici. To je vidljivo i zastupljenošću doktoranada i doktorandica, koji su se u tijeku ili nakon dovršetka doktorskog studija zaposlili u sveučilišnim ili znanstvenim ustanovama. Također, vidljive su mogućnosti usavršavanja osoba iz raznolikih profesija zahvaljujući fleksibilnosti studija u odnosu na interdisciplinarnost. To je već rezultiralo stjecanjem znanja i vještina koje su primijenjene u različitim praksama i osoba različitih stručnih usmjerenja (primjerice u psihoterapiji i pravu).
Povezanost s lokalnom zajednicom, što podrazumijeva gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo, strukovne organizacije provodi se kroz održavanje popularnih predavanja i tribina za zainteresiranu javnost te promociju knjiga. Naglašena specifičnost studijskog programa je povezanost sa znanstvenim projektima. Naime, razmjerno značajan broj nastavnica i nastavnika na doktorskom studiju angažirani su na znanstvenim projektima. To doktorandicama i doktorandima omogućava rad u specifičnim istraživačkim grupama te povezivanje i suradnju s drugim istraživačima i istraživačicama srodnih interesa. U teorijskom smislu studij je primarno analitički orijentiran. Budući da se analitička filozofija u svijetu ubrzano razvija i širi raspon svojih tema, javlja se potreba za užim usmjeravanjem studenata na području analitičke filozofije radi praćenja i sudjelovanja u suvremenim svjetskim trendovima unutar filozofske znanosti.
Druga karakteristika analitičke filozofije je njena otvorenost interdisciplinarnosti. Njena područja rada izlaze iz domene tradicionalnih filozofskih domena i dotiče područja pojedinih znanosti (filozofija znanosti), umjetničkog djelovanja (filozofija umjetnosti), psihologije i kognitivnih znanosti (filozofija spoznaje i filozofija uma), politike i prava (filozofija politike i morala), psihoterapije i psihijatrije (filozofija psihijatrije) i općenito, racionalnog djelovanja.
Osnovne informacije
- naziv studijskog programa: Doktorski studij Filozofija i suvremenost
- nositelj studijskog programa: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet
- izvoditelj studijskog programa: Odsjek za filozofiju
- trajanje / ECTS bodovi: Doktorski studij Filozofija i suvremenost traje 6 semestra u punom radnom vremenu ili 10 semestara u dijelu radnog vremena. Sveukupno iznosi 180 ECTS-a.
- broj upisnih mjesta: 10
Dinamika / datumi upisa
Datumi upisa određuju se svake godine. Uobičajeno, natječaj u trajanju od 30 dana objavljuje se neposredno prije ili neposredno nakon početka kalendarske godine.
Iznos školarine i način plaćanja
1.100 EUR po semestru
Izravni kontakti
Voditelj studija:
prof. dr. sc. Elvio Baccarini
elvio.baccarini@ffri.uniri.hr
tel. 265-641
Tajnica studija:
Gordana Dželalija
gordana.dzelalija@ffri.uniri.hr
tel. 265-638
Kontakti PDS referade:
Nara Jurčić
nara@ffri.uniri.hr
tel. 265 – 882
Mrežne stranice studija:
https://ffri.hr/filozofija/
http://phdphil.ffri.hr/
https://www.facebook.com/people/Odsjekza-filozofiju-Filozofskoga-fakulteta-u-Rijeci/100063655202713/
Naši doktorandi
Godina stjecanja doktorata | Ime i prezime doktoranda / Poslodavac | Tema doktorskog rada |
---|---|---|
2021. | Ivan Cerovac / Sveučište u Rijeci, Filozofski fakultet | John Stuart Mill and Epistemic Democracy |
2021. | Milica Czerny Urban / Sveučište u Rijeci, Akademija primijenjenih umjetnosti | Vrijednost umjetnosti i pitanje nemoralnih umjetničkih djela |
2016. | Marko Jurjako / Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet | Reasons. A Naturalistic Explanation |
2016. | Inka Miškulin / Psihoterapeutkinja, privatna praksa | Epistemologija vrline u psihoterapiji |
2022. | Ana Smokrović / Ratarska gastronomija, privatna poduzetnica | Ecological Epistemology and Epistemic Justice. The Example of Food |
Istraživačka pitanja / hipoteze obrađivane u obranjenim doktorskim radovima
Istraživačka pitanja / hipoteze | Ime i prezime doktoranda |
---|---|
Kako jamčiti potrebne kompetencije u demokratskom procesu donošenja javnih odluka i onemogućiti štetne posljedice utjecaja nedostatka stručnosti i podilaženja lažnim vijestima kod dijela građanstva? | Ivan Cerovac |
Imaju li nemoralna umjetnička djela umjetničku vrijednost i kako se prema njima odnositi u umjetničkoj i široj zajednici? | Milica Czerny Urban |
Kako omogućiti pripadajuće uvažavanje perspektive pacijenta / klijenta u psihoterapiji? | Inka Miškulin |
Kako naturalističko objašnjenje normativnih razloga utječe na naše razumijevanje moralnosti i etike? | Marko Jurjako |
Logika i ljudsko zaključivanje | Ines Skelac |