U Hrvatskoj, većina psihologa s doktoratom znanosti zaposlena je na visokoškolskim odnosno znanstvenim ustanovama. Psiholozi s doktoratom uglavnom ne rade u organizacijama u kojima je potreban kadar s kompetencijama za znanstveni rad, kao što su bolnice, jedinice lokalne samouprave i velika poduzeća. Doktorski studij priprema pojedince za istraživački rad koji je neophodan i u praksi. Znanstveni rad koji je vezan uz praksu ne samo da omogućava razvoj znanosti već i kroz korištenje znanstvenih metoda izravno može utjecati na razvoj ekonomije, ali i na ostvarivanje različitih društvenih dobrobiti. Odsjek za psihologiju Filozofskoga fakulteta već niz godina ostvaruje vrlo uspješnu suradnju s Gradom Rijekom kroz različite projekte, uključujući kreiranje i sudjelovanje u selekcijskom postupku za stipendiranje darovitih učenika i studenata, organizaciju predavanja i radionica u sklopu Sveučilišta za treću životnu dob te kreiranje i provođenje istraživanja o zdravstvenim ponašanjima građana grada Rijeke. Osim s Gradom Rijekom, Odsjek surađuje i s nizom drugih institucija i tvrtki. Doktorski studij trebao bi dodatno pridonijeti unapređenju te suradnje.
Temeljna je odrednica ovoga studija unaprjeđenje znanja kroz kreiranje i provođenje originalnih istraživanja. Time se omogućuje doktorandima razvoj ključnih istraživačkih vještina kao što su rješavanje problema, kreativno i kritičko mišljenje, analiza i sinteza spoznaja te generičkih vještina poput vještina komuniciranja, prezentacije, timskoga rada i širokoga spektra socijalnih vještina.
Posebnost i prepoznatljivost doktorskog studija iz psihologije odražava se u primjeni sljedećih principa: zbornost i potpuna orijentiranost k istraživanju, mobilnost studenata i nastavnika, interdisciplinarnost, kolaborativnost, partnerstvo s lokalnom zajednicom.
Osnovne informacije
- naziv studijskog programa: Doktorski studij iz psihologije
- nositelj studijskog programa: Filozofski fakultet u Rijeci
- izvoditelj studijskog programa: Odsjek za psihologiju
- trajanje / ECTS bodovi: Studij se izvodi u punom radnom vremenu ili u dijelu radnoga vremena: studij u punom radnom vremenu − traje 3 godine, studij u dijelu radnog vremena − može trajati 6 godina / 180 ECTS bodova
- broj upisnih mjesta: 15
Uvjeti upisa
Završen sveučilišni diplomski studij iz psihologije ili drugi diplomski studij na kojem je pristupnik postigao 300 ECTS bodova (180 ECTS bodova na preddiplomskom + 120 ECTS bodova na diplomskom studiju) ili sveučilišni (četverogodišnji) dodiplomski studij iz psihologije ili drugih studija.
Dinamika / datumi upisa
Upisi se provode svake dvije godine.
Iznos školarine i način plaćanja
Ukupna školarina 7.500 EUR;
Godišnja školarina: 2.500 EUR;
Mogućnost plaćanja godišnje školarine: odjednom, u 2 rate i u 4 rate
Izravni kontakti
Voditelj Doktorskog studija iz psihologije:
doc. dr. sc. Petra Anić
panic@ffri.uniri.hr
tel. +385 (0)51 265 767
Tajnica Doktorskog studija iz psihologije:
Irena Miletić, struč. spec. inf.
doktorski.psihologija@ffri.uniri.hr
tel. +385 (0)51 265 761
Referentica za poslijediplomske studije (Studentska služba):
Nara Jurčić
nara@ffri.uniri.hr
tel. +385 (0)51 265 882
Mrežne stranice studija:
https://ffri.uniri.hr/studiranje/studijski-programi/doktorski-studiji/doktorski-studij-iz-psihologije/
Naši doktorandi
Godina stjecanja doktorata | Ime i prezime doktoranda / Poslodavac | Tema doktorskog rada |
---|---|---|
2015. | Ana Jakopec / Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet | Učinci (ne)usklađenosti klima pravednosti organizacije, rukovoditelja i suradnika |
2017. | Dino Krupić / Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet | Empirijska provjera teorije osjetljivosti na potkrepljenje |
2021. | Nermina Mehić / Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet | Metaanaliza istraživanja asortativnog uparivanja ljubavnih parova po crtama ličnosti |
2022. | Nikola Babić / Županijska specijalna bolnica za psihijatriju i rehabilitaciju „Insula“ Rab | Opraštanje sebi i ishodi tretmana poremećaja uzimanja alkohola u kontekstu proširenoga metakognitivnog modela depresivnosti |
2022. | Mateja Marić / Strojarska tehnička škola Osijek | Neurodinamički modeli silaznih procesa u vidnoj percepciji |
Istraživačka pitanja / hipoteze obrađivane u obranjenim doktorskim radovima
Istraživačka pitanja / hipoteze | Ime i prezime doktoranda |
---|---|
Kako se mijenja točnost klasifikacije i metakognitivno nadgledanje tijekom kategorijalnog učenja? | Valnea Žauhar |
Kakva je razina asortativnog uparivanja heteroseksualnih ljubavnih parova u crtama ličnosti? | Nermina Mehić |
Kako se doživljaj tima o tome koliko pravedno i dosljedno organizacija, rukovoditelj i suradnici tretiraju tim u cjelini odražava na zajedničke reakcije članova tima prema organizaciji, rukovoditelju i suradnicima? | Ana Jakopec |
Mjere li postojeći upitnici konstrukte iz teorije osjetljivosti na potkrepljenje na jednak način i koliko je svaki od tih upitnika u skladu s teorijskim pretpostavkama? | Dino Krupić |
Kako povratne veze u vidnom korteksu doprinose silaznim utjecajima na vidnu percepciju? | Mateja Marić |